Europski centar za razvoj strukovnog obrazovanja (Cedefop) predstavio je Europski indeks vještina 2018. (eng. European Skills Index) koji po prvi puta omogućuje ciljano mjerenje učinkovitosti sustava vještina zemalja članica Europske unije (EU). S ukupno 60 bodova, Hrvatska je zauzela 12. mjesto u Europskom indeksu vještina u usporedbi s 28 zemalja EU.
Nacionalni sustav vještina ima ulogu osigurati glatki prijelaz iz sustava obrazovanja u svijet rada te uskladiti stjecanje vještina s potrebama tržišta rada. Europski indeks vještina bilježi rezultate za tri područja koja čine sustav vještina pojedine zemlje: razvoj vještina (eng. skills development), korištenje vještina (eng. skills activation) i usklađivanje vještina (eng. skills matching). U Europskom indeksu vještina, Češka Republika ostvaruje najviši rezultat (75), a slijede je Finska, Švedska i Luksemburg (iznad 70). Uz Sloveniju, Estoniju i Dansku, ove zemlje čine 25% najuspješnijih prema indeksu s rezultatima višim od 67 bodova. Austrija, Ujedinjeno Kraljevstvo i Hrvatska pripadaju zemljama sa srednjim postignućima, dok su Grčka i Španjolska među zemljama s najnižim postignućima u indeksu.
U području razvoja vještina, Hrvatska se nalazi na 14. mjestu, s izuzetno visokim pokazateljem za udio učenika u strukovnom obrazovanju (3. mjesto), ali i niskim pokazateljima za sudjelovanje odraslih u cjeloživotnom učenju i visoke računalne vještine (25. mjesto). Iako ima najuspješniji pokazatelj za osobe koje rano napuštaju obrazovanje i osposobljavanje u EU, Hrvatska zauzima 18. mjesto u području korištenja vještina. Naime, Hrvatska je tek na 23. mjestu prema stopi zaposlenosti osoba koje su nedavno diplomirale prema stečenom obrazovanju (ISCED 3-8), odnosno prema stopi aktivnosti za osobe u dobi od 25-54 godina. U području usklađivanja vještina, Hrvatska zauzima visoko 7. mjesto sukladno relativno niskoj stopi prekvalificiranosti radnika s visokim obrazovanjem za radna mjesta na kojima su zaposleni (12. mjesto) i visokoobrazovnih radnika (ISCED 5-8) s niskim plaćama (11. mjesto). S druge strane, u pogledu stope dugotrajne nezaposlenosti, Hrvatska zauzima tek 25. mjesto.
Indeks se temelji na ukupno 15 pokazatelja koji su podijeljeni prema odgovarajućim područjima sustava vještina. Razvoj vještina predstavljaju aktivnosti obrazovanja i osposobljavanja pojedine zemlje te njihov neposredni učinak u vidu razvijenih i usvojenih vještina. Ovo područje obuhvaća pokazatelje predtercijarnog obrazovanja te strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i cjeloživotnog učenja. Korištenje vještina podrazumijeva pokazatelje o prijelazu iz obrazovanja u svijet rada te stopu aktivnosti stanovništva. Usklađivanje vještina se odnosi na stupanj usklađenosti vještina radne snage s potrebama tržišta rada koja se očituje u stopama nezaposlenosti, odnosno manjku ili višku radne snage određenog profila.
Sustavi vještina čine važnu sastavnicu gospodarske konkurentnosti pojedine zemlje i EU u cjelini. Ključni strateški dokumenti EU, poput Europskog stupa socijalnih prava i New Skills Agenda for Europe, usmjereni su na jačanje sustava vještina u EU. Odabrani pokazatelji Europskog indeksa vještina usklađeni su s politikama, strateškim prioritetima i izazovima u obrazovanju i svijetu rada, uključujući ciljane referentne vrijednosti okvira Obrazovanje i osposobljavanje do 2020. (eng. Education and Training Monitor 2020). Usprkos raznolikosti sustava vještina u EU, nekoliko zajedničkih preporuka odnosi se na poticanje cjeloživotnog obrazovanja i usavršavanja, podizanje stope aktivnosti mladih (uz podizanje razine kvalifikacija) te smanjenje neusklađenosti ponude i potražnje na tržištu rada.
Izvori:
Skillset and match (Cedefop’s magazine promoting learning for work) – January 2019 issue 15
http://www.cedefop.europa.eu/en/publications-and-resources/publications/9134
European Skills Index:
https://skillspanorama.cedefop.europa.eu/en/indicators/european-skills-index