U svibnju i lipnju 2021. godine Institut za društvena istraživanja u Zagrebu proveo je istraživanje o utjecaju pandemije COVID-19 na obrazovanje u Hrvatskoj. Istraživanje zaključuje da su učinci pandemije na dobrobit učenika i napredak u učenju bili značajni te ističe potrebu za učinkovitim mjerama javnih politika.
U istraživanju je sudjelovala 161 osnovna i srednja škola, uključujući strukovne škole, 4.796 nastavnika te više od 27.000 učenika. Provedbu istraživanja podržalo je Ministarstvo znanosti i obrazovanja.
Zabrinjavajući učinci na ishode učenja
Istraživanje je pokazalo da gotovo 60% maturanata srednjih škola smatra da je pandemija značajno poremetila njihove živote, ističući negativan utjecaj na psihološko zdravlje te sudjelovanje u izvannastavnim aktivnostima, hobijima i sportu. Psiholozi i pedagozi u školama također bilježe značajno veću pojavu depresivnih i anksioznih poremećaja, fobija i strahova među učenicima, iako se pojava vršnjačkog nasilja nije dodatno proširila.
Većina maturanata (68%) istaknula je da nošenje maski značajno utječe na njihovo iskustvo učenja. S gledišta učenika, organizacijske prilagodbe nastave uslijed pandemije najviše su utjecale na motivaciju, navike učenja, razumijevanje te stjecanje znanja i vještina. Maturanti su također spomenuli slabiju pripremljenost za tržište rada (37%) i studiranje (44%).
Prema rezultatima istraživanja, među najvećim nedostatcima učenja na daljinu za učenike su bile paralelne zadaće s kratkim rokovima i poteškoće u praćenju online nastave. Nasuprot tome, jasne upute nastavnika, angažirano i razumljivo prikazivanje sadržaja, prilike za postavljanje pitanja i traženje pojašnjenja te pravovremena povratna informacija o napretku u učenju smatraju se prednostima nastave u učionici. Međutim, učenici su također istaknuli određene pozitivne učinke na razvoj digitalnih vještina.
Nastavnici se suočavaju s povećanim zahtjevima i stresom
Više od 70% nastavnika strukovnog obrazovanja složilo se da je pandemija COVID-19 značajno smanjila motivaciju i pažnju učenika tijekom nastave. Nastavnici u strukovnom obrazovanju također smatraju da su učenici znatno manje uspješni u postizanju ishoda učenja (60%), izvršavanju zadaća (56%) i disciplini (60%) u usporedbi s razdobljem prije pandemije. Unatoč podršci vlasti, radni zahtjevi značajno su ili izrazito porasli za 80% nastavnika u strukovnom obrazovanju koji provode nastavu na daljinu i kombiniranu nastavu tijekom pandemije. Na temelju iskustva prvog zatvaranja škola u 2020. godini, ravnatelji su istaknuli veću spremnost škola na buduće izazove pandemije, ali rastući radni zahtjevi i stres negativno utječu na motivaciju nastavnika i potiču odlazak iz profesije.
U skladu sa saznanjima o obrazovnoj i psihosocijalnoj vrijednosti školskog okruženja, istraživanje snažno podupire napore da hrvatske škole ostanu otvorene tijekom pandemije uz odgovarajuće mjere zdravstvene zaštite. Istraživanje također preporučuje jačanje kvalitete alternativa poput nastave na daljinu ili kombiniranog učenja te podršku svim dionicima u procesu poučavanja i učenja. Istaknuta je potreba škola za većom podrškom u korištenju digitalnih sadržaja, razvojem učinkovitih nastavnih metoda te pristupa vrednovanja u virtualnom okruženju.
Više o rezultatima istraživanja: https://wwwadmin.idi.hr/uploads/nacionalno_pracenje_ucinaka_bolesti_COVID_19_85dffb203d.pdf