Javno savjetovanje o 148 novih strukovnih kurikuluma održano je u svibnju i lipnju 2024. godine, kao prvi korak prema njihovom usvajanju u Hrvatskom saboru i planiranom uvođenju u strukovne škole 2025. godine.

Ključne značajke reforme strukovnog obrazovanja

Modularna struktura kurikuluma i razvoj vještina u središtu su kurikularne reforme u Hrvatskoj. Reformom će se nakon 30 godina zamijeniti nastavni planovi i programi u strukovnom obrazovanju, uvesti nove kvalifikacije ili objediniti postojeće u kvalifikacije šireg profila.

Prve reakcije na nove kurikulume

Javno savjetovanje izazvalo je velik interes među dionicima, posebno nastavnicima, sindikatima i medijima.

Istaknute su brojne prednosti reforme:

  • Relevantnost za tržište rada: Reforma usklađuje kurikulume s potrebama suvremenog tržišta rada;
  • Uključivanje: U razvoju kurikuluma je primijenjen participativni pristup uključivanjem nastavnika i ravnatelja škola u razvoj kurikuluma;
  • Povezivanje teorije i prakse: Novi kurikulumi povezuju teorijsko i praktično učenje;
  • Ishodi učenja: Osigurana je usklađenost ishoda učenja među modulima;
  • Izbor specijalizacije: Učenici se za specijalizaciju mogu opredijeliti nakon prve ili druge godine učenja čime se olakšava prohodnost.

Dionici su ujedno izrazili nedoumice vezane uz:

  • Raspored nastave: Škole su istaknule izazov usklađivanja rasporeda nastave koji bi osigurao koherentni slijed modula i uravnotežio opterećenje nastavnika i učenika;
  • Implikacije za nastavnike općeobrazovnih predmeta: Pojedini nastavnici su izrazili zabrinutost oko učinka na radna mjesta i plaće nastavnika zbog integracije općeobrazovnih sadržaja u strukovne module;
  • Prostor i oprema: Pojedinim školama nedostaju odgovarajući materijalni uvjeti za provedbu modularne nastave i učenja temeljenog na radu;
  • Napredovanje učenika: Nedoumice su izražene vezano uz napredovanje učenika koji ne polože pojedine module ili propuste značajan broj sati, osobito u slučaju kratkih modula.

Uravnoteživanje nastavnih sadržaja i izbornosti

U raspravi povodom javnog savjetovanja istaknuto je da se novim kurikulumima uravnotežuju općeobrazovni i strukovni sadržaji s ciljem veće učinkovitosti razvoja vještina relevantnih za tržište rada te olakšane prohodnosti prema visokom obrazovanju. Naime, u novim strukovnim kurikulumima povećan je udio obveznih općeobrazovnih sadržaja koji se polažu na državnoj maturi za upis u visoko obrazovanje. Strukovne škole dobivaju više autonomije u prilagodbi kurikuluma putem izbornih modula, što bi moglo doprinijeti rješavanju izazova vezanih uz zastupljenost općeobrazovnih sadržaja u korist nastavnika i učenika.

Prvi dojmovi eksperimentalne provedbe novih kurikuluma
Tijekom šk.god. 2023./24. modularni kurikulumi eksperimentalno su se provodili u prvoj godini 10 programa u devet ustanova za strukovno obrazovanje diljem zemlje. U 2024./25. eksperimentalna provedba nastavila se u 16 programa u 13 ustanova za strukovno obrazovanje. Prvi dojmovi eksperimentalne provedbe su pozitivni:

  • Učenici smatraju da je modularna nastava dinamičnija i zanimljivija;
  • Nastavnici su ocijenili modularnu strukturu kurikuluma učinkovitom, pri čemu je nastavno opterećenje moguće uravnotežiti kroz pažljivo planiranje rasporeda.

Suradnja i podrška

Nastavnici su naglasili važnost snalažljivosti i kreativnosti u primjeni novih kurikuluma. Povećane napore uložili su u koordinaciju nastave i učenja, pri čemu su međusobna podrška i razmjena iskustava bili ključni. Podrška sustava, uključujući edukacije te nove nastavne i obrazovne materijale, pružat će se tijekom sljedećih 5 godina kako bi se osiguralo učinkovito razdoblje prilagodbe.

Saznajte više