U ponedjeljak, 2. veljače 2015, s radom je započela sedmeročlana Ekspertna radna skupina za provođenje Cjelovite kurikularne reforme za rani i predškolski, osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje. Reforma će se provoditi u skladu s koracima i planom provedbe Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije koji bi ubrzo trebala usvojiti Vlada RH.
Cilj reforme je osigurati učenicima obrazovanje bolje usklađeno s njihovom razvojnom dobi i interesima koje će ih osposobiti za svijet rada, nastavak obrazovanja i suvremeni život. Reformom će se bolje definirati što se od učenika očekuje nakon određene cjeline, razdoblja i cjelokupnog obrazovanja. Roditeljima bi promjene trebale donijeti veću uključenost u obrazovanje djece i život škole, jasno iskazana očekivanja, objektivnije ocjenjivanje i vrednovanje te smislenije i češće povratne informacije o postignućima njihove djece. Učitelje, nastavnike i druge djelatnike odgojno-obrazovnih ustanova očekuje osnaživanje njihove uloge i jačanje profesionalnosti, veća autonomija u radu i daleko kreativniji rad. Planira se intenzivan rad na stručnom usavršavanju učitelja kako bi ostvarili veću autonomiju u izboru sadržaja, metoda i oblika rada te smanjenje njihovih administrativno-birokratskih obveza.
Kurikularna reforma bit će usmjerena na:
- razvoj temeljnih kompetencija za cjeloživotno učenje
- povećanje razine funkcionalnih pismenosti učenika
- povezanost obrazovanja s interesima i potrebama učenika
- povezanost obrazovanja s potrebama društva i gospodarstva
Nakon razvoja Nacionalnog okvirnog kurikuluma, u strukovnom obrazovanju je cilj razviti Nacionalne strukovne kurikulume te zatim sektorske kurikulume. Strategija među prioritetima reforme naglašava fleksibilnost strukovnog obrazovanja kroz izbornost i modularnost, pružanje općeg obrazovanja i ključnih kompetencija kao temelja za daljnje obrazovanje i cjeloživotno učenje. Također će se raditi i na uvođenju učenja na radnom mjestu u svim programima strukovnog obrazovanja kako bi se učenicima olakšao prelazak iz sustava obrazovanja na tržište rada.
Jedan od očekivanih rezultata je i prelazak na devetogodišnju osnovnu školu, kako je i zacrtano Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Najveća promjena koja čeka srednjoškolce je uvođenje izbornosti u gimnazijsko obrazovanje koja će omogućiti usmjeravanje interesa učenika i jasnije profiliranje gimnazijskog obrazovanja.
Projekt obuhvaća rad na kurikularnim dokumentima, uspostavljanje sustava vrednovanja, ocjenjivanja i izvještavanja, osposobljavanje učitelja i drugih djelatnika odgojno-obrazovnih ustanova te izradu novih priručnika, udžbenika, pomoćnih nastavnih sredstava i digitalnih sadržaja.
U travnju 2015. godine planira se objaviti javni poziv na iskaz interesa za 300 nastavnika koji bi radili na kurikularnoj reformi, a za vrijeme čega ne bi radili u svojim školama koje će stoga trebati zaposliti zamjenske nastavnike. Na predmetnim kurikulumima trebalo bi se početi raditi u jesen ove godine, a prvi prijedlozi novih kurikuluma trebali bi biti gotovi do kraja godine. Eksperimentalna primjena kurikuluma trebala bi započeti školske godine 2016/2017, a 2017/2018 novi bi kurikulumi trebali ući u punu primjenu.
Kao potpora Ekspertnoj radnoj skupini bit će osnovana i posebna jedinica za stručnu i administrativnu potporu kurikularnoj reformi. Činit će je 60 djelatnika MZOS-a, Agencije za odgoj i obrazovanje, Agencije za strukovno obrazovanje i Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja.